Prošlost čuvanja arhivskog gradiva na prostoru današnje Požeško-slavonske županije usko je vezana uz Požeški zborni kaptol sv. Petra u današnjem mjestu Kaptol. Godine 1305. prvi put se spominje praksa čuvanja zapisnika kada kaptol izdaje ovjerenu ispravu na temelju dokumenata koji se čuvaju u sakristiji zborne crkve.
O pismohrani Požeške županije su od 1745. godine skrbili notari, tj. bilježnici, a županija je, poput nekadašnjih kaptola, imala pravo izdavanja ovjerenih prijepisa dokumenata. Požega je stjecanjem statusa slobodnog i kraljevskog grada 1765. godine, dobila vlastiti arhiv i bilježnika-arhivista koji se brinuo o spisima koji su nastali radom gradskog magistrata.
Godine 1898. Julije Kempf je počeo okupljati arhivsko gradivo za pripremu monografije o Požegi i Požeškoj županiji. Time se po prvi put počelo sustavno istraživati gradivo gradskog i županijskog arhiva iz 18. i 19. stoljeća. Zbog svoje stručnosti i entuzijazma je 1902. godine J. Kempf imenovan povjerenikom za arhivsko gradivo Zemaljskog arhiva u Zagrebu.
Suvremena arhivska služba na prostoru današnje Požeško-slavonske županije uspostavljena je 1959. godine, odlukom Narodnog odbora kotara u Slavonskom Brodu o osnivanju arhiva za područje kotareva Slavonski Brod, Slavonska Požega i Nova Gradiška. Ispostava ili „sabiralište gradiva“ u Požegi je počelo s radom 1960. godine. Zbog povijesne važnosti i tradicije, ali i zbog administrativno-financijskih sporova u upravljanju arhivskim ispostavama, osnovan je Historijski arhiv u Slavonskoj Požegi koji je 18. travnja 1961. godine počeo s radom kao samostalna ustanova koju financira Narodni odbor kotara Slavonska Požega. Arhiv je samostalno djelovao do 31. prosinca 1966. godine. Početkom 1967. godine požeški arhiv je ponovno pripojen Historijskom arhivu u Slavonskom Brodu kao poseban odjel. Takvo će se ustrojstvo zadržati narednih 58 godina.
Povijesni trenutak za arhivsku službu na prostoru Požeško-slavonske županije dogodio se osamostaljivanjem Državnog arhiva u Požegi na temelju Uredbe o osnivanju Državnog arhiva u Požegi 06. lipnja 2024. godine (NN 69/2024), sa sjedištem u Požegi, Županijska 13.
Danas se u Arhivu čuva preko 1050 dužnih metara arhivskog gradiva, raspodijeljenog u više od 390 fondova i zbirki. Gradivo pokriva vremenski raspon od početka 18. stoljeća, pa sve do početka 21. stoljeća i otvara mogućnosti svestranih povijesnih istraživanja zavičajne povijesti.
Od pohranjenog gradiva u DAPŽ, izuzetnom se vrijednošću ističu fondovi koji se protežu od uprave i javne službe: Poglavarstvo kraljevskog i slobodnog grada Požege (1765.-1848.), Kraljevska kotarska oblast Požega (1854.-1918.), Gradsko poglavarstvo Požega (1849.-1918.); pravosuđa: Kraljevski sudbeni stol u Požegi (1850.-1918.); obrazovnih ustanova: Gimnazija Požega (1698.-1976.), Učiteljska škola Pakrac (1871.-1965.) i obiteljski: Turkovići (1882.-1969.) te osobni fondovi: Josip Buturac, Franjo Ciraki, Zlatko Crnković, Dragutin Pavličević i ostali.