Suvremenu arhivsku službu na području današnje Požeško-slavonske županije obavljao je od 1959. godine tadašnji Historijski arhiv u Slavonskom Brodu putem arhivske ispostave u Požegi. U razdoblju od 1961. do 1966. godine arhiv djeluje kao samostalna ustanova pod nazivom Historijski arhiv u Požegi, da bi u prosincu 1966. godine rješenjem Skupštine općine Slavonska Požega ponovo bio pripojen Historijskom arhivu u Slavonskom Brodu kao arhivski sabirni centar u Požegi. Arhiv je od 1978. godine djelovao kao Historijski arhiv u Slavonskom Brodu-Odjel u Požegi, a od 1997. godine je djelovao pod nazivom Državni arhiv u Slavonskom Brodu-Odjel u Požegi. Razdoblje od 1997. godine do danas je ponajviše obilježeno traženjem rješenja za primjeren radni i spremišni prostor u svrhu adekvatnog obavljanja arhivske djelatnosti i čuvanja neprocjenjivog kulturnog blaga.

Grad Požega je tokom 2023. godine izradio projektno-tehničku dokumentaciju za rekonstrukciju sadašnje građevine i izgradnje nove građevine na adresi Županijska 13, Požega te je ishodio građevinsku dozvolu 20. listopada 2023. godine u skladu s glavnim projektom. Nova zgrada arhiva ukupne površine 1699 m² planira se izgraditi na novoformiranoj građevnoj čestici.

Na 5. sjednici Vlade RH održanoj 6. lipnja 2024. godine podržano je osnivanje Državnog arhiva u Požegi. Povijesni je ovo trenutak za arhivsku službu na prostoru Požeško-slavonske županije koja osamostaljivanjem Državnog arhiva u Požegi na temelju Uredbe o osnivanju Državnog arhiva u Požegi 06. lipnja 2024. godine (NN 69/2024), sa sjedištem u Požegi, Županijska 13.

Danas se u Arhivu čuva preko 1000 dužnih metara arhivskog gradiva, raspodijeljenog u više od 390 fondova i zbirki. Ovo gradivo pokriva vremenski raspon od početka 18. stoljeća, pa sve do početka 21. stoljeća i otvara mogućnosti svestranih povijesnih istraživanja lokalne povijesti, kako političkih tako i gospodarskih, kulturoloških, genealoških i drugih.

Tekst i foto: Državni arhiv u Požegi